MFEF 2014

 

Reč urednika

Neprestano u koraku napred, festival već godinama usmerava svoje programe ka novim grupama stvaralaca i proširuje polje u kome nastaje korpus tema i sadržaja definisanih putem filmskog medija, pritom uvažavajući ulogu novih tehnologija i instrumenata u oblikovanju uže dokumentarnog, potom istraživačkog, a naposletku i autorskog pristupa. Ovogodišnji programi festivala stoga su usmereni ka čoveku u vremenu i vremenu u čoveku, što se jednostavno prepoznaje u širokom spektru kulturnih fenomena kojima se ovogodišnji filmovi bave. U pitanju su individualno, društveno, kulturno i civilizacijski uslovljena preispitivanja i poruke povezane sa jasnim ili skrivenim odnosima učesnika u filmovima, filmskim autorima kao kulturnim posmatračima i tumačima, a naposletku i nama širem okruženju kojeto vrednuje na svoj način. U širokoj lepezi filmova odabranih u konkurenciju za nagrade tako se nalaze oni koji se bave svakodnevicom, potom sukobima savremenog i tradicionalnog do kulturnih politika i politika u kulturi.

Na drugoj strani, tu su različita savremena čitanja mitova, mitologija i „onostranog“, pa sve do sve značajnijih pitanja o statusu osoba sa invaliditetom...detaljnije

 

Marko Stojanović
izvršni direktor festivala

 

 

Pogled iskosa: utisci člana Selekcione komisije

Obrazovna, profesionalna i šire iskustvena vokacija kojoj pripadam kao producent i filmski radnik, okrenut prevashodno dokumentarnom, posebno amaterskom filmu, pritom naglašena činjenicom da su Selekcione komisije Međunarodnog festivala etnološkog filma do danas često bivale sačinjene i pretežno okrenute filmskim stručnjacima u odnosu na članove etnologe ili antropologe – konkretno za ovu godinu Arsa Jovanović i ja, u svakom slučaju, pogotovu na osnovu usaglašenih stavova sva tri člana, ukazuje na to da se još jednom pokazalo kako je svakodnevica savremene civilizacije usvakom domenu postala validnom temom i sadržajem za specifičnu podvrstu dokumentarnog filma - etnološki film. Nadalje u tom pravcu, dug je put festivala od prvobitnih rekonstrukcija tzv. tradicionalnog, narodnog života i usmerenja stvaralaca ka predstavljanju svakodnevice i ritualizacija zajednica koje više ne postoje u reprezentovanom obliku i sadržaju, do današnjeg prevashodno antropološkog, i samim tim, sveobuhvatnijeg diskursa prema živom svetu oko nas...detaljnije

 

Vladimir Anđelković
producent, predsednik Centra amaterskog filma Srbije

 

 

Etnolog u svetu pokretnih slika

Film je čudesna magija koja vas obuzme, a koja čini mogućim prevazilaženje svih teškoća za etnologa muzealaca kao autora. Uvek na izvoru još uvek živih tradicionalnih tema, njihovih transformacija i nastanka novih sadržaja, u prilici je da originalnu ideju, dobro postavljenim i suštinski precizno koncipiranim problemom, pojavom ili procesom nadoknadi nedostatke visoke produkcije. Filmski izraz  podrazumeva posebnu dramaturgiju, poeetiku, estetiku, odnos prema stvarnost, a da se pri tome sačuva faktografija i suština kulturnog fenomena i on prenese što vernije i objektivnije na posmatrače, ne gubeći ni malo od svoje autentičnosti. To je veoma kompleksan proces. Čak se i profesionalni režiseri slažu da je etnološki film najteža i najzahtevnija vrsta dokumentarnog filma...detaljnije

 

Danica Đokić
muzejski savetnik u Narodnom muzeju Požarevac

 

 

Prvi svetski rat – filmska snimanja

Sve od kraja 1916, odnosno početka 1917, zbog teške sitacije u kojoj se našla Srbija, naši snimatelji više nisu bili umogućnosti da objektivom kamere ovekovečuju junačke podvige našeg naroda i naše vojske. Tada je otpočela sa radom novoformirana Kinematografska sekcija srpske vojske u Solunu, kojom s upravljali Dragiša Stojadinović i kasnije Miahilo Mihailović, zvani Mika Afrika. Zahvaljujući njihovom predanom radu i entuzijazmu sačuvani su brojni kadrovi o radu Vrhovne komande i proboju Solunskog fronta, ali i takvi kapitalni materijali kao što su Požar Soluna i Proces Dragutinu Dimitrijeviću Apisu i drugovima, oba iz 1917. godine. Mnogi od ovih „solunskih snimaka“ uključeni su u brojne antologije o Velikom ratu. Istovremeno, mnoge čuvene svetske filmske kuće, kao što su Pate, Gomon, Savoja film, Topikal-Badžet itd. su preko svojih hrabrih snimatelja (dok je to bilo moguće), filmom obaveštavali svet o junačkoj borbi malog naroda protiv višestruko jačeg porobljivača...detaljnije   

 

Aleksandar Saša Erdeljanović
upravnik arhiva Jugoslovenske kinoteke

 

 

 

 

Okrugli sto: Uloga i značaj filmskog medija u očuvanju kulturnog nasleđa: od zapisa do autorskog stava

Etnografski, etnološki, ili danas već antropološki pristup u filmovima, prikazivanim u okviru svih programa Međunarodnog festivala etnološkog filma, pokazali su kako spektar tema i problematika, kao i metodologija i modela kreiranja filmskog doživljaja, neizostavno treba kontekstualizovati u sveobuhvatne procese koji doprinose dokumentovanju i zaštiti svih vrsta kulturnih svedočanstava, a pogotovu očuvanju i održivosti živog kulturnog nasleđa. U takvom diskursu posmatrano, filmski medij kao kanal za komunikaciju dokumentuje kulturno nasleđe u njegovim različitim pojavnim oblicima, ali, sadrži i druge nivoe poruka o materijalizovanom i nematerijalnom kulturnom nasleđu kao integrativnom faktoru zajednica, markeru identiteta njihovih članova, i to kako za pripadnike samih društvenih zajednica čije postojanje beleži i razmatra, tako i za „spoljne“ učesnike, tumače, ili naprosto posmatrače drugih kultura.

 

 

Studentski okrugli sto: Razvoj samostalne studentske produkcije antropološkog filma

Okrugli sto bi trebalo da okupi zainteresovane za diskusiju o (ne)mogućnostima studentske produkcije antropološkog filma. Biće predstavljeni uslovi rada i potreba za kvalitetnom opremom za snimanje, te razmatrani problemi sa kojima se studenti susreću pri istraživanjima u okvirima vizuelne antropologije. Na Okruglom stolu će biti reči i o platformi Balkantro netvork, čiji je cilj da okupi sve studente sa prostora bivše Jugoslavije koji se bave vizuelnom antropologijom.